Samo na taj način moguća je provjera identiteta dobivenih klasičnom identifikacijom
„Referentni uzorci krvi porodica nestalih osoba koje
su svoje najmilije identifikovali putem klasične metode odnosno metodom
prepoznavanja mogli bi dovesti do identificiranja mnogih žrtava čiji se
posmrtni ostaci godinama nalaze u 12 mrtvačnica u našoj zemlji. Stoga, porodice
žrtava identifikovanih ovom metodom moraju dati krv“, zaključeno je danas tokom Okruglog stola koji
je danas Savjetodavni odbor Instituta za nestale osobe organizirao u Travniku.
Događaj na temu „Rješavanje slučajeva
neidentifikovanih posmrtnih ostataka (NN) u Bosni i Hercegovini kroz
prikupljanje referentnih uzoraka“ je podržan kroz regionalni projekat „Podrška Evropske unije
izgradnji povjerenja na Zapadnom Balkanu“ koji finansira Evropska unija (EU) a
sprovodi Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP). Održanom sastanku su
prisustvovale prisustvovale su porodice nestalih
osoba, predstavnici Instituta,
Tužilaštva BiH, SIPA-e, Obavještajno – sigurnosne agencije, Međunarodnog
komiteta crvenog krsta/križa te Međunarodne komisije za nestale osobe (ICMP).
Sastanak je, poželivši svima dobrobrodošlicu i uspješan rad, otvorio načelnik
Opčine Travnik, Kenan Dautović.
Na samom početku je istaknuto kako se u mrtvačicama
u našoj zemlji nalazi
oko 1.700 posmrtnih ostataka žrtava proteklog rata koje nisu identifikovanih do
sada. Pretpostavlja se da se u mnogim slučajevima radi o zamjeni identiteta u
slučajevima identifikacije klasičnom metodom te je zbog toga potrebno sve tako
dobivene identitete dodatno provjeriti.
Nakon cjelodnevne diskusije svih učesnika zaključeno
je da će sve porodice klasično identifikovanih žrtava biti pozvane da
dobrovoljno daju krv iz solidarnosti prema drugim porodicama koje još uvijek
traže svoje najmilije.
„Samo
ukoliko porodice žrtava identificiranih klasičnom metodom daju krv moguća je
provjera identiteta dobivenih prije uspostavljanja identifikacije putem DNK
metode. Najvažnije je porodicama jasno staviti do znanja da provjera identiteta
ni u kom slučaju ne znači da porodice koje su već ukopale svoje najmilije
ostati bez posmrtnih ostataka najdražih. Ukoliko se utvrdi da je došlo do
zamjene identiteta to bi zapravo značilo da su pronađene obje nestale osobe. Zbog
toga, nema razloga za otpor od strane porodica ovom postupku. U protivnom,
jedna od porodica nikada neće pronaći svoga najdražeg - istakla je Saliha
Đuderija, predsjedavajuća Kolegija direktora Instituta za nestale osobe BiH.
Dodala
je i da se u mrtvačnicama zbog čega se ovom problemu mora pristupiti na
sistemski način. Predloženo je i da se, ukoliko porodice identifikovanih
klasičnom metodom u određenom vremenskom roku ne daju krv, poduzmu određene
aktivnosti koje će porodice obavezati na ovaj čin, a kako bi se razrješio što
veći broj slučajeva.
U
posljednje četiri godine Institut je ispravio 37 pogrešnih identifikacija
izvršenih klasičnom metodom. Inače, metodom prepoznavanja identifikovano je oko
8.000 žrtava proteklog rata.
Aljonka
Dželetović, predsjedavajuća Savjetodavnog odbora je tokom sastanka istakla kako
brojka od više od 7.600 nestalih u BIH, govori o problemu sa kojim se porodice nestalih susreću i 32 godine od
početka sukoba.
„Problemi
zbog kojih ovaj broj se ne smanjuje su različiti. Jedan od njih je zasigurno i
problem klasičnih identifikacija. Imamo sumnje a u nekim slučajevima i dokaze
da je na taj način došlo do zamjene identiteta. Zato apelujem na sve srodnike
nestalih osoba identifikovanih klasičnom metodom da iz soloidarnosti prema
drugim porodicama daju krv, a kako bi se identiteti potvrdili“, – kazala je
Dželetović.
Ona
je istakla i da smatra da domaće arhive vojne i civilne vlasti kriju odgovore
na mjesta ukopa nestalih lica kao i da političare treba natjerati da se ovim
pitanjem aktivnije bave i u unutrašnjoj i spoljnoj politici.
Sa
ovog skupa još jednom je upućen apel običnom čovjeku, ljudskom biću koji
posjeduje informacije o lokacijama grobnica da progovorem da ih ne drže za sebe,
jer na taj način tešku sudbinu prenose na generacije koje dolaze.